Poreske obaveze i podsticaji za poslovanje firme u Srbiji 2023

taxes in serbia

Nakon što ste izabrali odgovarajući oblik registrovanja svoje delatnosti, bilo da je to u formi preduzetnika ili, recimo, firme odnosno osnivanje društva sa ograničenom odgovornošću, bitno je da blagovremeno budete upoznati i sa poreskim obavezama u Srbiji. Pored obaveze da budete upoznati sa samim procesom registrovanja odgovarajuće poslovne forme, važno je da u najvećoj mogućoj meri optimizujete svoje poslovanje i sa poreskim obavezama. Cilj svake firme jeste da ostvari što višu dobit a jedan o načina da to postignete jeste da optimizujete svoje poreske obaveze odnosno da iskoristite sve pogodnosti koje zakon propisuje a kako biste umanjili svoju poreksu obavezu.

U nastavku ćemo prikazati i predstaviti najznačajnije modele oporezivanja ali i poreske podsticaje i olakšice koje možete koristiti u svom poslovanju. Pored navedenog, upoznaćemo vas i sa zakonskim rokovima u pogledu ispunjavanja poreskih obaveza kao i vašim pravima i obavezama u tom slučaju.

Različite vrste poreza

U zavisnosti od registrovane forme obavljanja privredne delatnosti, tvoja firma odnosno preduzetnička radnja je poreski obveznik različitih vrsta poreza.

Ukoliko svoju delatnost obavljaš u formi preduzetnika, shodno važećoj regulativi, ti si obveznik poreza na dohodak građana, odnosno plaćaš porez na prihod od samostalne delatnosti. U tom slučaju, postoje tri vrste poreskog oporezivanja koje se mogu primeniti:

– paušalno oporezivanje,

– vođenje poslovnih knjiga,

– primena sistema plaćanja poreza na dodatu vrednost (PDV).

Paušalno oporezivanje

U slučaju da si se odlučio za paušalno oporezivanje, poreska osnovica predstavlja paušalno utvrđeni prihod. Navedeno znači da ćeš na početku svake kalendarske godine na osnovu rešenja nadležne filijale Poreske uprave moći da utvrdiš koliko iznosi poreska osnovica, a samim tim i iznos poreza koji ćeš biti dužan da izmiruješ. Prednost ovakvog načina oporezivanja je ta što će tokom jedne kalendarske godine iznos poreza koji ćeš biti dužan da plaćaš biti isti. Zahtev za paušalno oporezivanje možeš podneti odmah u trenutku registracije pri Agenciji za privredne registre. Međutim, ukoliko nisi tako postupio zahtev za paušalno oporezivanje možeš podneti do 31. oktobra tekuće godine za narednu godinu, odnosno u roku od 15 dana od dana prijema akta nadležnog poreskog organa kojim se potvrđuje brisanje iz evidencije za porez na dodatu vrednost, a najkasnije do 31. decembra tekuće godine.

Kada si se registrovao kao preduzetnik paušalac, u obavezi si da vodiš samo poslovnu knjigu o ostvarenom prometu.

Na kraju, imaj u vidu da ti se neće priznati pravo na paušalno oporezivanje, u slučaju da se baviš određenim delatnostima, kao i ukoliko je tvoj ukupan promet u godini koja prethodi godini za koju se utvrđuje porez veći od 6.000.000,00 dinara, u kom slučaju u obavezi si da vodiš poslovne knjige. Pravo na paušalno oporezivanje neće ti se priznati ukoliko:

1) obavljaš delatnost iz oblasti reklamiranja i istraživanja tržišta;

2) obavljaš delatnost iz oblasti: trgovine na veliko i trgovine na malo, hotela i restorana, finansijskog posredovanja i aktivnosti u vezi s nekretninama;

3) u tvoju delatnost ulažu i druga lica;

4) je tvoj ukupan promet u godini koja prethodi godini za koju se utvrđuje porez, odnosno čiji je planirani promet kada počinje obavljanje delatnosti – veći od 6.000.000 dinara;

5) si evidentiran kao obveznik poreza na dodatu vrednost.

Obveznik koji vodi poslovne knjige

Obveznik poreza na prihode od samostalne delatnosti je fizičko lice koje ostvaruje prihode obavljanjem privrednih delatnosti, uključujući i delatnosti poljoprivrede i šumarstva, pružanjem profesionalnih i drugih intelektualnih usluga, kao i prihod od drugih delatnosti, ukoliko se na taj prihod porez ne plaća po drugom osnovu. Prihodom od samostalne delatnosti smatra se i prihod ostvaren trajnim ili sezonskim iskorišćavanjem zemljišta u nepoljoprivredne svrhe (vađenje peska, šljunka i kamenja, proizvodnja kreča, cigle, crepa, ćumura i sl.), inkubatorskom proizvodnjom živine, kao i drugim sličnim delatnostima, nezavisno od toga da li su kao samostalne delatnosti registrovane kod nadležnog organa.

Poreski obveznik može porez na prihode od samostalne delatnosti plaćati na oporezivu dobit ili na paušalno utvrđeni prihod (preduzetnik paušalac, kako je iznad navedeno). Poreskim obveznikom smatra se i obveznik poreza po osnovu prihoda od poljoprivrede i šumarstva – fizičko lice koje je nosilac porodičnog poljoprivrednog gazdinstva upisano u registar poljoprivrednih gazdinstava, koje vodi poslovne knjige i porez na prihode od samostalne delatnosti plaća na oporezivu dobit.

Dakle, ukoliko se nisi odlučio za paušalno oporezivanje ili ukoliko po zakonu ni nemaš tu mogućnost, poresku osnovicu čini oporeziva dobit. Oporeziva dobit utvrđuje se u poreskom bilansu usklađivanjem dobiti iskazane u bilansu uspeha. U tom slučaju, dužan si da vodiš poslovne knjige i da u njima iskazuješ poslovne promene. Dodatno, poslovne knjige i knjigovodstvene isprave si u obavezi da čuvaš najmanje 5 godina od poslednjeg dana poslovne godine na koju se odnose.

Kako se ovaj način oporezivanja razlikuje od paušalnog oporezivanja koje smo iznad pojasnili, važno je da znaš da ovaj način oporezivanja (tzv. samooporezivanje) može da se realizuje na dva načina

1) u slučaju jednostavnog samooporezivanja, porez i doprinosi se obračunavaju i plaćaju na razliku između prihoda i rashoda;

2) u slučaju da sebi isplaćuješ ličnu zaradu, porez i doprinosi se obračunavaju i plaćaju na iznos lične zarade.

U slučaju da si, kao rezident Republike Srbije, ostvario dohodak u drugoj državi, na koji je plaćen porez u toj drugoj državi, stičeš pravo na poreski kredit u visini plaćenog poreza u drugoj državi. Navedeno važi ukoliko je između Republike Srbije i predmetne države u kojoj je plaćen porez, potpisan sporazum o izbegavanju dvostrukog oporezivanja.

Imaj u vidu da možeš voditi poslovne knjige i primeniti ovakav način oporezivanja samo u slučaju da tvoj ukupan promet nije veći od 8.000.000,00 dinara. Ukoliko tvoj ukupan promet prelazi navedeni iznos smatraš se obveznikom poreza na dodatu vrednost.

Sistem PDV-a

Kao što je navedeno, obveznik PDV-a postaješ ukoliko tvoj ukupan promet bude veći od 8.000.000,00 dinara. Međutim, imaj u vidu da i nakon registrovanja svoje delatnosti u Agenciji za privredne registre možeš podneti zahtev za evidentiranje u sistemu PDV-a.

Poreska osnovica kod prometa dobara i usluga jeste iznos naknade koju obveznik prima ili treba da primi za isporučena dobra ili pružene usluge od primaoca dobara ili usluga ili trećeg lica, uključujući subvencije i druga primanja u koju nije uključen PDV. Opšta stopa PDV za oporezivi promet dobara i usluga ili uvoz dobara iznosi 20%, dok se po posebnoj stopi od 10% oporezuje se promet samo određenih, taksativno navedenih dobara i usluga.

Test samostalnosti

Ipak, Zakon o porezu na dohodak građana propisuje i određene izuzetke, odnosno situaciju kada će se prihod koji ostvariš oporezivati kao ostali prihod a ne kao prihod od samostalne delatnosti. Naime, ukoliko se utvrdi tvoja nesamostalnost, odnosno ukoliko ne prođeš tzv. „test samostalnosti“, prihod koji ostvariš smatraće se ostalim prihodom. U tom smislu, zakonom su propisani određeni kriterijumi, te ukoliko ispuniš pet od devet kriterijuma, smatra se da nisi samostalan u svom radu. Ovo je naročito bitno za IT sektor, jer je upravo i intencija zakonodavca bila da smanji broj situacija u kojima se, zbog poreske optimizacije, zaključuje ugovor o poslovnoj saradnji a ne ugovor o radu. Bitno je imati u vidu da, ukoliko se utvrdi da si nesamostalan u odnosu na nalogodavca, nalogodavac je taj koji je odgovoran za plaćanje poreza i doprinosa. Ukoliko je pak nalogodavac strano pravno lice, ova odgovornost je na tebi kao preduzetniku. U navedenom slučaju, ovaj prihod se oporezuje po stopi od 20%, a u nastavku su kriterijumi koji čine „test samostalnosti“:

(1) nalogodavac ili povezano lice s nalogodavcem određuje radno vreme preduzetniku ili preduzetniku paušalcu ili su odmor i odsustva preduzetnika ili preduzetnika paušalca zavisni od odluke nalogodavca ili povezanog lica s nalogodavcem i naknada preduzetniku ili preduzetniku paušalcu se ne umanjuje srazmerno vremenu provedenom na odmoru;

(2) preduzetnik ili preduzetnik paušalac uobičajeno koristi prostorije koje obezbedi ili obavlja poslove u mestu koje odredi nalogodavac ili povezano lice s nalogodavcem za potrebe obavljanja poslova koji su mu povereni;

(3) nalogodavac ili povezano lice s nalogodavcem vrši ili organizuje stručno osposobljavanje ili usavršavanje preduzetnika ili preduzetnika paušalca;

(4) nalogodavac je angažovao preduzetnika ili preduzetnika paušalca nakon oglašavanja u sredstvima informisanja potrebe za angažovanjem fizičkih lica ili angažujući treće lice koje se uobičajeno bavi pronalaženjem lica podobnih za radno angažovanje, a čija je usluga rezultirala angažovanjem tog preduzetnika ili preduzetnika paušalca;

(5) nalogodavac ili povezano lice s nalogodavcem obezbeđuje sopstveni osnovni alat, opremu ili druga osnovna materijalna ili nematerijalna sredstva potrebna za redovan rad preduzetnika ili preduzetnika paušalca ili finansira njihovu nabavku, osim specijalizovanih alata, opreme ili drugih specijalizovanih materijalnih ili nematerijalnih sredstava koji mogu biti neophodni u cilju izvršavanja specifičnog posla ili naloga, ili nalogodavac ili povezano lice s nalogodavcem uobičajeno rukovodi procesom rada preduzetnika ili preduzetnika paušalca, osim takvog rukovođenja koje podrazumeva davanje osnovnog naloga u vezi sa naručenim poslom i razumnu kontrolu rezultata rada ili nadzor nalogodavca, kao dobrog privrednika, nad obavljanjem posla koji je naručio;

(6) najmanje 70% od ukupno ostvarenih prihoda preduzetnika ili preduzetnika paušalca u periodu od 12 meseci koji počinje ili se završava u odnosnoj poreskoj godini je ostvareno od jednog nalogodavca ili od povezanog lica s nalogodavcem;

(7) preduzetnik ili preduzetnik paušalac obavlja poslove iz delatnosti nalogodavca ili povezanog lica s nalogodavcem, a za tako obavljene poslove njegov ugovor o angažovanju ne sadrži klauzulu po kojoj preduzetnik ili preduzetnik paušalac snosi uobičajeni poslovni rizik za posao isporučen klijentu nalogodavca ili povezanog lica s nalogodavcem, ukoliko takav klijent postoji;

(8) ugovor o angažovanju preduzetnika ili preduzetnika paušalca sadrži delimičnu ili potpunu zabranu preduzetniku ili preduzetniku paušalcu da pruža usluge po osnovu ugovora sa drugim nalogodavcima, izuzev delimične zabrane koja obuhvata pružanje usluga ograničenom broju direktnih konkurenata nalogodavcu;

(9) preduzetnik ili preduzetnik paušalac obavlja aktivnosti uz naknadu za istog nalogodavca ili za povezano lice s nalogodavcem, neprekidno ili sa prekidima 130 ili više radnih dana u periodu od 12 meseci koji počinje ili se završava u odnosnoj poreskoj godini, pri čemu se obavljanjem aktivnosti u jednom radnom danu smatra obavljanje aktivnosti u bilo kom periodu tokom tog radnog dana između 00 i 24 časa

Iz navedenih razloga je jako bitno voditi računa da li ispunjavaš navedene kriterijume, a radi pravilnog regulisanja poreskih obaveza.

Porez na dobit pravnih lica

Ukoliko si svoju delatnost registrovao u formi pravnog lica a u cilju sticanja dobiti, obveznik si poreza na dobit pravnih lica. Čak i ukoliko tvoje pravno lice nije osnovano sa ciljem stvaranja dobiti, takođe se smatra obveznikom poreza na dobit pravnog lica. U skladu sa tim, poresku osnovicu čini oporeziva dobit, dok poreska stopa iznosi 15%. Dodatno, ukoliko tvoje pravno lice kao rezidentni obveznik ostvari dobit poslovanjem preko stalne poslovne jedinice u drugoj državi na koju je plaćen porez u toj državi, odobrava ti se poreski kredit u visini poreza na dobit plaćenog u toj drugoj državi, pod uslovom da je između Republike Srbije i te druge države zaključen sporazum o izbegavanju dvostrukog oporezivanja. Spisak kao i tekst ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja koje je Republike Srbija zaključila se može naći na sledećem linku (https://www.mfin.gov.rs/propisi/ugovori-o-izbegavanju-dvostrukog-oporezivanja).

Poreska oslobođenja i podsticaji

Iako je zakonodavac predvideo mnoštvo poreskih podsticaja i oslobođenja, u praksi se ista ne koriste u punom kapacitetu i u velikoj meri. Razlog za to može da bude i nedovoljna informisanost, zato se u nastavku upoznaj sa mogućnostima koje možeš da iskoristiš u svom poslovanju i na taj način optimizuješ svoje poreske obaveze.

Poresko oslobođenje za nedobitnu organizaciju i podsticaj za ulaganje u osnovna sredstva

Zakonom o porezu na dobit pravnih lica propisano je poresko oslobođenje za nedobitnu organizaciju za poreski period u kojem ostvareni višak prihoda nad rashodima nije veći od 400.000 dinara. Pored navedenog glavnog uslova, potrebno je da budu ispunjeni dodatni uslovi propisani zakonom.

Zakon predviđa i poreske podsticaje za poreske obveznike koji ulože u svoja osnovna sredstva, odnosno u čija osnovna sredstva drugo lice uloži više od jedne milijarde dinara. Pored navedenog uslova, da bi se ostvarilo pravo na poreski podsticaj, neophodno je da navedeni poreski obveznik predmetna sredstva koristi za obavljanje pretežne delatnosti i delatnosti upisanih u osnivačkom aktu, te da u periodu ulaganja dodatno zaposli na neodređeno vreme najmanje 100 lica. Poreski podsticaj se ogleda u oslobađanju plaćanja poreza na dobit pravnih lica u periodu od deset godina srazmerno navedenom ulaganju.

Poreski podsticaj za iskorišćavanje deponovanog autorskog dela i predmeta srodnih prava

Ukoliko si nosilac autorskog ili srodnog prava , imaš mogućnost da prihod ostvaren po osnovu naknade za iskorišćavanje deponovanog autorskog dela ili predmeta prava srodnog autorskom delu izuzmeš iz poreske osnovice, i to u iznosu od 80% tako ostvarenog prihoda. Naime, zakonodavac ovakav prihod definiše kao kvalifikovani prihod, a da bi ostvario pravo na ovaj podsticaj, autorsko delo ili predmeti srodnog prava pre svega moraju biti deponovani. U tom smislu, potrebno je da prvo prođeš proceduru deponovanja shodno zakonskoj regulativi, nakon čega možeš ostvariti navedeni poreski podsticaj.

Ono što je bitno istaći je da zakonodavac daje mogućnost za ostvarenje podsticaja samo po osnovu naknade za iskorišćavanje ali ne i po osnovu naknade za prenos autorskog ili srodnog prava u celini.

Podsticaji koji se odnose na istraživanje i razvoj

Ukoliko se tvoja kompanija bavi istraživanjem i razvojem i to na teritoriji Srbije, imaš mogućnost da ti se troškovi koji su neposredno povezani sa istraživanjem i razvojem priznaju u poreskom bilansu u dvostrukom iznosu. Treba imati i u vidu i šta se smatra istraživanjem i razvojem. Tako, istraživanje koje preduzima tvoja kompanija treba da bude preduzeto u cilju sticanja novog naučnog ili tehničkog znanja, dok se razvojem smatra primena rezultata navedenog istraživanja. Ipak, zakonodavac ne uslovljava mogućnost korišćenja navedenog podsticaja time da istraživanje i razvoj moraju imati određene rezultate, već je dovoljno da se isti preduzimaju sa opisanim ciljem.

Ukoliko se tvoja kompanija bavi istraživanjem i razvojem, postoji mogućnost da ostvariš još jedan podsticaj! Naime, kao poslodavac oslobođen si obaveze plaćanja 70% obračunatog i obustavljenog poreza iz zarade lica, odnosno tvojih zaposlenih, koji su neposredno angažovani na poslovima istraživanja i razvoja, srazmerno vremenu koje ti zaposleni provedu na poslovima istraživanja i razvoja u odnosu na puno radno vreme.

Poresko oslobođenje za zarade osnivača

Kao poslodavac – novoosnovano privredno društvo, novoosnovani preduzetnik i novoosnovani preduzetnik poljoprivrednik, možeš da ostvariš pravo na oslobođenje od plaćanja poreza po osnovu sopstvene zarade (kao osnivača) ukoliko si zaposleni u svom privrednom društvu, odnosno ukoliko primaš ličnu zaradu kao preduzetnik i preduzetnik poljoprivrednik. Navedeno oslobođenje važi i ukoliko imaš kompaniju koja obavlja inovacionu delatnost, odnosno ukoliko si osnivač start up-a koji je u istom i zaposlen.

Podsticaji za zapošljavanje kvalifikovanih novozaposlenih

Poslodavac koji zasnuje radni odnos sa licem koje se može smatrati kvalifikovanim oslobađa se obaveze plaćanja obračunatog i obustavljenog poreza iz zarade kvalifikovanog novozaposlenog lica, za zaradu isplaćenu zaključno sa 31. decembrom 2022. godine. Možeš ostvariti ovaj podsticaj ukoliko si u bilo kom trenutku u periodu od 1. januara 2020. godine do 31. decembra 2022. godine sa kvalifikovanim novozaposlenim licem zaključio ugovor o radu. Kvalifikovanim novozaposlenim se smatra lice koje nije imalo status osiguranika zaposlenog, odnosno osiguranika samostalnih delatnosti koji je osnivač odnosno član privrednog društva koji je u radnom odnosu u privrednom društvu čiji je osnivač odnosno član, a koje je naknadno steklo taj status u periodima definisanim zakonom.

Podsticaj za zapošljavanje novonastanjenih lica

Ukoliko zaključiš ugovor o radu na neodređeno sa novonastanjenim licem, i to za radno mesto za koje postoji potreba da lice ima posebno stručno obrazovanje i za kojim postoji potreba koja se ne može lako zadovoljiti na domaćem tržištu rada, ostvaruješ poreski podsticaj u vidu umanjene osnovice poreza za 70%.

Novonastanjenim licem se smatra lice koje:

1) u periodu od 24 meseca koji prethode danu zaključenja ugovora o radu sa nije pretežno boravio na teritoriji Republike, ili

2) u momentu zaključenja ugovora o radu sa ima manje od 40 godina života, a koji je u periodu od 12 meseci koji prethode zaključenju ugovora o radu pretežno boravio van teritorije Republike radi daljeg školovanja, odnosno stručnog usavršavanja.

Pored navedenog podsticaja, sredinom prošle godine, Vlada Republike Srbije je donela uredbu kojom je predvidela nove vrste podsticaja za zapošljavanje stranaca. Naime, u pitanju su olakšice na koje imaju pravo kako domaće kompanije za strance koji su prethodno bili zaposleni u povezanoj kompaniji, što nije slučaj sa prethodno pojašnjenim olakšicama koje može koristiti samo poslodavac rezident Srbije.

Olakšica se ogleda u povraćaju 70% obračunatog i plaćenog poreza na zaradu i 100% obračunatih i plaćenih doprinosa za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje. Da bi se ostvarilo pravo na ovu olakšicu, zarada zaposlenog stranca mora biti veća od 300.000 dinara, kao i da poslodavac nije koristio niti koristi gore navedene olakšice za zapošljavanje novonastanjenih lica.

Jasno je da je ispunjavanje poreskih obaveza ključna za optimizaciju tvog poslovanja i razvoj istog, zbog čega je od velikog značaja da na putu ispunjavanja svih obaveza imaš pouzdanog partnera. Ukoliko imaš bilo kakvu nedoumicu u pogledu usklađenosti tvog poslovanja sa pravnim propisima u ovoj oblasti kontaktiraj nas putem naše kontakt forme.

Ovaj članak je isključivo informativne prirode i ne predstavlja pravni savet. Ukoliko su Vam potrebne dodatne informacije u vezi sa predmetnom temom, budite slobodni da nas kontaktirate putem imejla office@ncrlawyers.com ili putem telefona +381677049551.

Nemanja is attorney at law and founder of the law firm NCR Lawyers. Additionally, Nemanja is on the permanent list of arbitrators for the Commodity Exchange in Novi Sad and is also a member of the Belgrade Arbitration Center.

In his career, Nemanja has been involved in numerous complex legal transactions and has collaborated with clients from various industries. Dynamic and innovative in finding the best solutions for clients, Nemanja primarily focuses on corporate law, dispute resolution, and arbitration. Additionally, Nemanja’s legal expertise includes the protection of intellectual property for both domestic and international clients.

He completed his undergraduate and master’s studies at the Faculty of Law, University of Belgrade. Part of his master’s studies was completed at the Europa Institute in Saarbrücken as part of the Erasmus+ program.

Areas of Practice: