Zakon o arhivskoj građi i arhivskoj delatnosti stupio na snagu

Arhivski materijal u Srbiji

Narodna skupština Republike Srbije usvojila je 2020. godine Zakon o arhivskoj građi i arhivskoj delatnosti (u daljem tekstu „Zakon“), čija primena je počela 2. februara 2021. godine.

Ova oblast je do sada bila regulisana Zakonom o kulturnim dobrima iz 1994. godine i Zakonom o arhivskoj građi Savezne Republike Jugoslavije iz 1998. godine, koji prestaju da važe danom početka primene Zakona, čime Srbija posle mnogo godina prvi put reguliše zaštitu arhivske građe na jednom mestu i na moderan i sveobuhvatan način.

Predmet regulisanja ovog Zakona je sistem zaštite arhivske građe i dokumentarnog materijala, uslovi i način korišćenja arhivske građe, organizacija, nadležnost i delatnost arhiva u Republici Srbiji.

U tom pogledu Zakon je predvideo neke dodatne obaveze za privredne subjekte.

Arhivska građa ili dokumentarni materijal

Zakon pre svega pravi razliku između arhivske građe i dokumentarnog materijala.

Arhivska građa, kao dokumentarni materijal koji se trajno čuva, je izvorni, a u nedostatku izvornog, i svaki reprodukovani oblik dokumenta ili zapisa koji su nastali radom i delovanjem državnih organa i organizacija, organa teritorijalne autonomije i jedinica lokalne samouprave, ustanova, javnih preduzeća, imalaca javnih ovlašćenja, privrednih društava, preduzetnika, lica koja obavljaju registrovanu delatnost, verskih zajednica, kao i drugih pravnih ili fizičkih lica, a od trajnog su značaja za kulturu, umetnost, nauku, prosvetu i druge društvene oblasti, bez obzira na to kada i gde su nastali, i da li se nalaze u ustanovama zaštite kulturnih dobara ili van njih, i bez obzira na oblik i nosač zapisa na kome su sačuvani.

S druge strane, dokumentarni materijal predstavlja celinu dokumenata ili zapisa nastalih ili primljenih delovanjem i radom gorenavedenih subjekata, u izvornom ili reprodukovanom obliku dokumenta, bez obzira na formu i format beleženja, kao i propisane evidencije o njemu.

Stvaralac ili Imalac arhivske građe i dokumentarnog materijala.

Zakon pravi razliku između Stvaraoca i Imaoca arhivske građe i dokumentarnog materijala.

Stvaralac arhivske građe i dokumentarnog materijala je pravno ili fizičko lice čijim delovanjem nastaje arhivska građa i dokumentarni materijal (u daljem tekstu „Stvaralac“).

Imalac arhivske građe i dokumentarnog materijala je nosilac prava na arhivskoj građi i dokumentarnom materijalu (vlasnik, odnosno imalac drugog stvarnog prava ili strana u obligacionom odnosu) ili svako drugo (pravno ili fizičko) lice koje, na bilo koji način i po bilo kojem osnovu ima državinu nad njom (u daljem tekstu „Imalac“).

Dodatne obaveze privrednih subjekata

Novi Zakon predviđa nove obaveze na strani pravnih lica i preduzetnika, koje se odnose kako na unutrašnju organizaciju poslova u vezi sa arhivskom građom, tako i na vođenje evidencija i izveštavanje o postupanju sa arhivskom građom.

Pre svega oni su dužni da savesno čuvaju u sređenom i bezbednom stanju arhivsku građu i dokumentarni materijal u obliku u kojem su nastali. Stvaralac i imalac arhivske građe i dokumentarnog materijala dužan je da u roku od 30 dana obavesti nadležni arhiv o svom osnivanju, kao i o svim izmenama statusa i organizacije (promeni statusa i/ili naziva, promeni organizacije, promeni adrese, kao i prestanku rada). Nadležni javni arhiv daje saglasnost na listu kategorija arhivske građe i dokumentarnog materijala sa rokovima čuvanja.

Prored ove osnovne obaveze privredni subjekti su dužni da između ostalog:

  • obezbede odgovarajući prostor i opremu za smeštaj i zaštitu arhivske građe i dokumentarnog materijala;
  • vode arhivsku knjigu na propisanom obrascu;
  • odrede odgovorno stručno lice za zaštitu i postupanje sa arhivskom građom i dokumentarnim materijalom;
  • evidentiraju, označavaju, klasifikuju, datiraju i arhiviraju arhivsku građu i dokumentarni materijal;
  • dostave nadležnom arhivu prepis arhivske knjige najkasnije do 30. aprila tekuće godine, za dokumentarni materijal nastao u prethodnoj godini;
  • obaveste nadležni javni arhiv o svim promenama koje su od značaja za arhivsku građu najkasnije u roku od 30 dana od dana njihovog nastanka.

Takođe, Stvaralac i Imalac osim fizičkih lica su dužini da donesu:

  • opšti akt o načinu evidentiranja, klasifikovanja, arhiviranja i čuvanja arhivske građe i dokumentarnog materijala;
  • listu kategorija arhivske građe i dokumentarnog materijala sa rokovima čuvanja;
  • opšti akt o načinu evidentiranja, zaštite, i korišćenja elektronskih dokumenata.

Stvaralac, odnosno imalac arhivske građe, sređenu i popisanu arhivsku građu predaje na čuvanje nadležnom javnom arhivu po isteku 30 godina od dana njenog nastanka.

Obaveze u slučaju prestanka postojanja privrednog subjekta

U slučaju prestanka rada, arhivsku građu i dokumentarni materijal Stvaraoca i Imaoca dužan je da preuzme i čuva, njegov pravni sledbenik a u slučaju da Stvaralac ili Imalac nemaju pravnog sledbenika preuzeće nadležni javni arhiv ukoliko zakonom šta drugo nije određeno.

Takođe, Stečajni upravnik dužan je da izvrši predaju odabrane, sređene i popisane arhivske građe, neoštećene ili sa saniranim oštećenjima nadležnom javnom arhivu najkasnije u roku od godinu dana od dana otvaranja stečajnog postupka.

Kaznene odredbe

Za nepoštovanje odredbi o obavezama čuvanja arhivske građe i dokumentarnog materijala predviđene su novčane kazne u iznosu od 50.000 do 2.000.000 dinara, odnosno od 5.000 do 150.000 dinara za odgovorno lice u pravnom licu. Iako propisuje obaveze i za preduzetnike, odnosno fizička lica koja obavljaju registrovanu delatnost, interesantno je da Zakon ne predviđa kaznene odredbe za ovu kategoriju subjekata.

S obzirom da je Zakon stupio na snagu tek u februaru 2021. godine još uvek nema podzakonskih akata koji će precizirati pojedine pojmove i situacije, pa stoga, do njihovog donošenja, još uvek će postajati određena pravna nesigurnost i nedorečenost u oblasti arhivske građe i čuvanja dokumentarnog materijala.

Ovaj članak je isključivo informativne prirode i ne predstavlja pravni savet. Ukoliko su Vam potrebne dodatne informacije u vezi sa predmetnom temom, budite slobodni da nas kontaktirate putem imejla office@ncrlawyers.com ili putem telefona +381677049551.

Nemanja is attorney at law and founder of the law firm NCR Lawyers. Additionally, Nemanja is on the permanent list of arbitrators for the Commodity Exchange in Novi Sad and is also a member of the Belgrade Arbitration Center.

In his career, Nemanja has been involved in numerous complex legal transactions and has collaborated with clients from various industries. Dynamic and innovative in finding the best solutions for clients, Nemanja primarily focuses on corporate law, dispute resolution, and arbitration. Additionally, Nemanja’s legal expertise includes the protection of intellectual property for both domestic and international clients.

He completed his undergraduate and master’s studies at the Faculty of Law, University of Belgrade. Part of his master’s studies was completed at the Europa Institute in Saarbrücken as part of the Erasmus+ program.

Areas of Practice: